S druge strane, ne dajte se prevariti, kada nije riječ o cjelini naše religije, pokušaju li vas navesti da popustite u nekom vidu koji se tiče vjere ili morala. Različiti dijelovi koji sačinjavaju neki nauk – kako teorija tako i praksa – obično su prisno povezani, sjedinjeni i međusobno ovisni, i to u većoj mjeri što je cjelina življa i izvornija.

Samo ono što je umjetno moglo bi se rastočiti bez štete za cjelinu – kojoj je možda oduvijek nedostajalo životnosti – i također samo onome što je ljudski proizvod obično nedostaje jedinstva. Naša je vjera božanska, jedna je – kao što je Jedan Bog – i iz te činjenice slijedi: ili se sve njezine točke brane čvrstom dosljednošću, ili će se, prije ili kasnije, morati odustati od njezina ispovijedanja: jer je sigurno da je, jednom kad je u gradu probijena breša, cijeli grad u opasnosti da se preda.

Branit ćete, dakle, ono što Crkva naznačuje, jer je Ona jedina Učiteljica u tim božanskim istinama; i branit ćete to primjerom, riječju, svojim spisima, svim plemenitim sredstvima koja su vam na dohvatu.

Istodobno, potaknuti ljubavlju prema slobodi sviju, znat ćete poštovati tuđe mišljenje u onome što je stvar mišljenja ili školsko pitanje, jer u tim pitanjima – kao i u svima drugima, vremenitima – Djelo nikada neće imati kolektivno mišljenje, ako ga Crkva, snagom svoje vlasti, ne nametne svim vjernicima.

S druge strane, uz svetu nepopustljivost, duh Djela Božjega traži od vas postojanu popustljivost, također svetu. Vjernost istini, dosljednost u nauku, obrana vjere ne znače žalostan duh, niti smiju biti nadahnute željom za uništenjem onoga tko je u zabludi.

Možda je takva narav nekih, ali ne može biti naša. Nikada nećemo blagoslivljati poput onoga jadnog luđaka koji je – primjenjujući na svoj način riječi Pisma – svojim neprijateljima želio ignis, et sulphur, et spiritus procellarum¹⁵; oganj i sumpor i olujne vjetrove.

Ne želimo ničije uništenje; sveta nepopustljivost nije puka nepopustljivost, tvrdoglava i osorna; niti je sveta ako je ne prati sveta popustljivost. Reći ću vam i više: nijedna od njih dviju nije sveta ako ne pretpostavljaju – uz bogoslovne kreposti – vršenje četiriju stožernih kreposti.