27
Možda ćete se katkad naći pred time – ne kažem u velikim stvarima, ali makar i tako bilo, a neće biti – da u svom osobnom životu morate proživjeti prizor iz Naina, koji nam pripovijeda sveti Luka: iznosili su mrtvaca, jedinca sina njegove majke, koja bijaše udovica. Čim je Gospodin ugleda, ganut samilošću, reče joj: ne plači. Pristupi i dotaknu se nosila; a oni koji su ih nosili, stadoše. Tada reče: mladiću, ja ti zapovijedam, ustani. Mrtvac se odmah podiže i stade govoriti, i Isus ga preda njegovoj majci66.
Unutarnji je život upravo to: počinjati i iznova počinjati. Unutarnji život sastoji se u tome da činimo mnoge čine kajanja, ljubavi i zadovoljštine. Veličat ću te, Gospodine, jer si me izbavio i nisi dopustio da se moji neprijatelji raduju mojoj boli. Gospodine, Bože moj, zavapih k tebi i ti si me ozdravio. Gospodine, izveo si mi dušu iz groba, u život si me pozvao između onih što silaze u jamu. Pjevajte Gospodinu, vi, sveti njegovi, i slavite sveto ime njegovo67.
Dokument ispisan iz https://escriva.org/hr/cartas-1/50/ (18.08.2026.)