Ako bude pogrešaka, to će dijelom biti zato što ih je gotovo nemoguće ne počiniti kad je riječ o tako složenoj zadaći, u kojoj nitko ne može posve imati u ruci nebrojene podatke koji ulaze u svaki ozbiljan problem. Ali čak i kad je riječ o pogreškama koje su se mogle izbjeći – o pogreškama zbog nemara, zbog manjka razboritosti itd. – ni tada Crkva ili Djelo neće ni najmanje snositi tu odgovornost.

Jer sigurno je da će se, bude li ovakvih pogrešaka, one uvijek dogoditi usprkos Crkvi, usprkos Djelu, koji potiču svu svoju djecu da s najvećim mogućim ljudskim savršenstvom – jer bez toga ljudskog savršenstva ne mogu težiti nadnaravnom savršenstvu – obavljaju sve svoje osobne zadaće.

Ukratko: morate biti djelatno, slobodno i odgovorno prisutni u javnom životu. Govorim vam o obvezi rada na tom području, na način koji najbolje odgovara mentalitetu svakoga pojedinoga, prilikama i potrebama zemlje itd. Ako vam govorim o toj temi, to je zato što imam dužnost dati vam kriterij, i činim to kao svećenik Isusa Krista i kao vaš Otac, znajući da je na meni da stojim iznad frakcija i skupnih interesa.

Nikada vas nisam pitao, niti ću vas ikada pitati – a isto će tako, po cijelome svijetu, postupati Direktori Djela – što svatko od vas misli o tim pitanjima, jer branim vašu zakonitu slobodu. Znam – i nemam ništa protiv – da među vama, kćeri i sinovi moji, postoji velika raznolikost mišljenja. Sva ih poštujem; uvijek ću poštovati svako vremenito opredjeljenje svakoga od svoje djece, samo ako bude unutar Kristova Zakona.